Svjetski dan pčela – 20. maj obilježava se širom svijeta s ciljem upozoravanja zbog smanjenja njihovog broja i podizanja svijesti o njihovom značaju.
Naime, pretpostavlja se da trećina ukupne hrane za čovječanstvo izravno ovisi o pčelinjem oprašivanju.
U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela.
Zašto 20. Maj? Na današnji dan 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. stoljeću. Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva širom svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u maju iz još jednog razloga, jer se tokom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.
Kako svatko od nas može pomoći pčelama? – O očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama. U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti..
Značenje pčela i oprašivača uopšte
Pčele su poznate kao neumorne radilice i, zajedno s drugim oprašivačima, čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost.
Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede, pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i za ekonomiju i okoliš.
Pčele predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, posebice manjim poljoprivrednicima, prije svega u državama u razvoju. Oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali. Na ovaj se način čuvaju i generiraju brojna radna mjesta.
Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela.
Kako se mogu angažirati za pčele?
- U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i na vrtu sadim, odnosno sijem, medonosne biljke.
- Kod kuće na balkonu, terasi ili na vrtu postavim kutiju za gniježđenje pčela – mogu je kupiti ili izraditi sam.
- Zalažem se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka i na livade sijem medonosne biljke.
- Izbjegavam košnju za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kosim u večernjim satima.
- Pčelarima omogućujem privremen ili stalan smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama.
Time će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje bit će oprašeno i donosit će bogatije plodove.
- Ukoliko je već potrebno prskanje, koristim pesticide koji nisu štetni za pčele i prskam kad nema
vjetra, rano ujutro ili kasno navečer, kad se pčele već povuku u košnice.
- Prije prskanja pesticidima malčiram cvjetnice u voćnjacima i vinogradima kako nakon prskanja
ne bi privlačile pčele.
- Osvješćujem djecu i mlade ljude o značenju pčela.
- Med i druge pčelinje proizvode kupujem kod lokalnog pčelara.
- Moralno podržavam pčelare i sudjelujem u događajima koji podržavaju brigu za pčele.
Zanimljivosti:
Iako rad pčela shvatamo olako, da li ste znali ove podatke o pčelama:
- Već 150 miliona godina pčele proizvode med i one su jedini insekt koji proizvodi hranu koju jedu ljudi.
- Zamahne krilima oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk „zujanja“
- Njuh pčele je toliko precizan da ona može razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
- Proizvede oko 1/12 kašičice meda u svom životu, a tokom jednog ljeta ona posjeti 50-100 cvjetova.
- Matica može živjeti i do pet godina (rjeđe do 7). Jedina je pčela u košnici koja polaže jaja. U ljetnjim mjesecima polaže i do 2.500 jaja dnevno.
- Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris i to je za članove kolonije znak prepoznavanja.
- Kolonija pčela sastoji se od 20.000–80.000 pčela i jedne kraljice.
- Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.
- Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih.
